Hrvatski English
Gdje se nalazite:   Pitaj za zdravlje - Naslovnica Članci Interna medicina Ateroskleroza

Ateroskleroza

17.08.2010

Uzroci, simptomi, liječenje i sve ostalo što biste trebali znati o aterosklerozi.

Ateroskleroza

Ateroskleroza je stanje u kojem se masnoće, kalcij i produkti stanične razgradnje odlažu duž unutrašnje stjenke arterija (žila koje dovode krv do organa), stvarajući aterosklerotični plak koji se još zove i aterom. Kao rezultat tog procesa, arterijska stijena zadeblja, te se posljedično smanjuju njen lumen i protok krvi. Mehanizmi nastanka, napredovanja kao i opće značajke procesa ateroskleroze još uvijek okupiraju znanstvenike, jer o toj pošasti još uvijek ne znamo sve. Poznato je da je ateroskleroza, i sa njome povezane srčano-žilne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu, a predviđanja govore da će do 2020.godine postati vodeći uzrok smrtnosti i u nerazvijenim zemljama.


Koji su uzroci ateroskleroze?

Ateroskleroza je proces u unutarnjem dijelu arterijske stijene, koji nastaje kada se masti, kolesterol, kalcij i produkti razgradnje gomilaju u arterijskoj stijeni, te formiraju čvrste strukture koje nazivamo plakovi. Posljedično arterije postaju uže i nefleksibilne, što znatno otežava protok krvi kroz njih, čime se dotok krvi do organa smanjuje, ili prestaje. Dijelovi nastalog plaka se mogu i otrgnuti, te preko krvi mogu putovati u druge dijelove tijela (primjerice mozak), gdje mogu potpuno začepiti arteriju u kojoj se nalaze, te posljedično uzrokovati infarkt.

Rizični faktori nastanka ateroskleroze uključuju :

  • šećernu bolest,
  • povišen krvni tlak – iznad 140/90mmHg, kod šećerne bolesti iznad 130/80mmHg,
  • povećan unos alkohola,
  • visoku starost,
  • visoku koncentracija kolesterola u krvi,
  • prehranu koja sadrži velike količine masti,
  • prekomjernu tjelesnu težinu,
  • pušenje – koje direktno povisuje koncentraciju „lošeg“ LDL-kolesterola, povećava viskoznost krvi te uzrokuje suženje krvnih žila,
  • prisutnost srčano-žilnih bolesti u obitelji.


Koji su simptomi ateroskleroze?

Ateroskleroza kao proces počinje od djetinjstva, te kao takva ne uzrokuje nikakve simptome sve dok ne dovede do kritičnog suženja arterija, pri čemu simptome uzrokuje nedostatan dotok kisika i hranjivih tvari do organa. Simptomi mogu biti progresivni (koji nastaju kad se žila sužava postepeno) ili nagli, kada se žila začepi akutno, najčešće kao posljedica otrgnutog djela plaka.


Razvoj simptoma je direktno ovisan od aterosklerotično zahvaćenih organa :

  • Mozak :glavobolje, šum u ušima, poremećaji koncentracije i pamćenja, osjećaj neravnoteže, gubitak snage u rukama i nogama
  • Srce : bol u prsnom košu, zaduha kod napora ili u mirovanju, glavobolja,  vrtoglavica, mučnina, ispadi ravnoteže
  • Ruke i noge : trnci, smanjen osjet, smanjena mišićna snaga, bol tijekom napora ili u mirovanju. Karakteristična je nagla, oštra i sijevajuća bol u potkoljenicama tijekom hoda (tzv. intermitentna klaudikacija).

Neliječena ateroskleroza ima gotovo uvijek progresivan tijek, koji s vremenom rezultira nastankom ozbiljnih bolesti koje smanjuju kvalitetu života i sam životni vijek. Ateroskleroza tako uzrokuje :

Anginu pektoris (stenokardija) : zbog smanjenog lumena arterija srčani mišić ne dobiva potrebnu količinu kisika i hranjivih tvari, što uzrokuje oštećenja srčanog mišića. Glavni simptom koji se javlja je bol u prsištu, koja se može širiti u vilicu, lijevu ruku ili trbuh, a javlja se kod tjelesnog napora ili isprovocirana hladnoćom. Bol obično prestaje sama nakon nekoliko minuta mirovanja, ili nakon medicinske intervencije lijekovima.

Srčani infarkt (miokardni infarkt) : nastaje prilikom potpunog začepljenja srčane (koronarne) arterije (ili više njih), a rezultira odumiranjem tkiva koje začepljena arterija opskrbljuje. Bol je ista kao i kod angine pektoris,
sa razlikom da ne prestaje u mirovanju. Potrebna je hitna medicinska intervencija jer neliječeni srčani infarkt vodi u smrt.

Popuštanje srca (zatajenje) : Srce kao pumpa polako gubi snagu te kao takvo više nije sposobno opskrbljivati organizam dovoljnom količinom krvi. U konačnoj fazi proces završava smrću.

Suženje karotidne (vratne) arterije : začepljenje vratnih arterija, koje dovode krv u mozak, najčešći izvor otkrhnutog djela plaka koji uzrokuje moždani udar.

Moždani udar : Kod moždanog udara dolazi do začepljenja arterije u mozgu, te popratnih neuroloških simptoma ovisno o dijelu mozga koji je zahvaćen pomanjkanjem krvi – smanjenje osjeta ili snage u mišićima, nemogućnosti
govora i/ili razumijevanja, ispadi ravnoteže; Moždani udar zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju jer posljedice mogu biti trajne i nepovratne.

Periferna ateroskleroza : ateroskleroza zahvaća arterije na donjim udovima, teuzrokuje slabiju prokrvljenost nogu. Koža na nogama postaje suha, hladna, često sa pigmentiranim promjenama i ranama koje ne zarašćuju.
Osoba ima smanjenu snagu u nogama, a karakteristična je bol koja se javlja u mišićima već prilikom kraćeg hoda (intermitentna klaudikacija).

Zatajenje bubrega : Funkcija bubrega kao fiziološkog „čistača“ organizma slabi. Posljedično dolazi do prestanka rada bubrega te trovanja organizma vlastitim otpadnim produktima.

Liječenje

Kako bismo izbjegli komplikacije ateroskleroze (moždani/srčani infarkt), u život moramo uvesti određene promjene :

  • potrebno je izbjegavati obroke bogate mastima, u dnevnu prehranu uključiti nekoliko obroka voća i povrća te ribu najmanje 2puta tjedno (ne pržene ribe),
  • potrebno je izbjegavati konzumaciju alkohola više od 1 mjerice dnevno (ne više od 1 dcl vina),
  • u životni stil je potrebno uključiti redovitu tjelovježbu, najmanje pola sata dnevno ukoliko nemate prekomjernu tjelesnu težinu, odnosno 30-60 minuta u suprotnom.

Krvni tlak je potrebno kontrolirati najmanje 1 godišnje, naročito ukoliko u Vašoj obitelji postoji osoba koja boluje od povišenog tlaka. Ukoliko bolujete od povišenog krvnog tlaka, ili bolujete od srčano-žilnih bolesti, krvni tlak je potrebno kontrolirati češće.

  • Krvni tlak je potrebno držati pod kontrolom ispod 140/90mmHg.
  • Ukoliko bolujete od šećerne bolesti ili ste doživjeli infarkt, vaš krvni tlak mora biti kontroliran ispod 130/80mmHg.

Veliku ulogu u sprječavanju nastanka i kontroli ateroskleroze ima nadzor nad količinom masti u krvi.
Preporučene vrijednosti kolesterola iznose :

  • ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
  • LDL kolesterol < 3,0mmol/l
  • HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene


Odrasle osobe moraju kontrolirati svoju razinu kolesterola u krvi svakih 5 godina, a ukoliko boluju od povišenog kolesterola i češće.

Kada se obratiti stručnjaku?

Obratite se stručnjaku ukoliko spadate u rizičnu skupinu, ili već imate navedene simptome. Proces ateroskleroze, te posljedične srčano-žilne bolesti je moguće učinkovito dijagnosticirati modernom dijagnostičkom tehnikom, koja uključuje EKG, ergometriju, Doppler ultrazvučnu pretragu žila.

 

 

 

 

Srodni sadržaj

Video sadržaj