Hrvatski English
Gdje se nalazite:   Pitaj za zdravlje - Naslovnica Članci Interna medicina Metabolički sindrom

Metabolički sindrom

09.03.2010

Uzroke metaboličkog sindroma nalazimo u prekomjernoj tjelesnoj težini, tjelesnoj neaktivnosti te naslijeđu (genetičkim faktorima). Sindrom se pojavljuje u modernom svijetu, kojeg karakterizira prehrana sa visokim udjelom ugljikohidrata te tjelesna neaktivnost.

Metabolički sindrom

Što je to metabolički sindrom?

Metabolički sindrom predstavlja skup metaboličkih rizičnih faktora: trbušna debljina (prekomjerna količina masnog tkiva u području trbuha), povišen krvni pritisak – iznad 130/85, poremećaj u koncentraciji masti unutar krvi, koji se sastoji od visokih triglicerida (iznad 1,7mmol/L) te nmanjene količine tzv. „dobrog“ HDL kolesterola (ispod 1,0 kod muških, te ispod 1,3 kod žena), i razina šećera u krvi jednako ili iznad 6,1mmol/L. Metabolni sindrom ima osoba, koja ima najmanje 3 od navedenih 5 rizičnih faktora.

Uzroke metaboličkog sindroma nalazimo u prekomjernoj tjelesnoj težini, tjelesnoj neaktivnosti te naslijeđu (genetičkim faktorima). Sindrom se pojavljuje u modernom svijetu, kojeg karakterizira prehrana sa visokim udjelom ugljikohidrata te tjelesna neaktivnost.

Što je prvi znak metaboličkog sindroma?

Prvi znak predstavlja prekomjerna tjelesna težina, u ovom slučaju karakteristična centralna debljina, gdje se masno tkivo nakuplja oko struka. Muškarci su skloniji nastanku centralne debljine, i kod njih opseg struka ne bi smio prelaziti 102 centimetra, dok je kod žena opseg struka ne bi smio biti veći od 88 centimetara. Slojevi masnog tkiva na trbuhu utječu na veće izlučivanje masnih kiselina u krv, te posljedično porast njihove koncentracije u krvi.


Pitanje koje vjerojatno postavljate je, kako metabolički sindrom utječe na zdravlje?
Činjenica je, da su osobe sa metaboličkim sindromom izrazito sklone nastanku koronarne srčane bolesti, ostalih bolesti povezanih sa nastankom plakova u arterijama (infarkt) te šećerne bolesti. Posljedica metaboličkog sindroma je neosjetljivost stanica na inzulin (hormon koji kontrolira razinu šećera u krvi), što uzrokuje povećanje koncentracije šećera u krvi koji se ne može iskoristiti u stanicama. Posljedično raste i koncentracija inzulina, jer tijelo nastoji nekako ubaciti sav taj šećer u stanice. Time nastaje jedan začarani krug, koji u konačnici dovodi do nastanka šećerne bolesti. Metabolički je sindrom postao jedan od najvažnijih uzroka ateroskleroze, i posljedično bolesti srca i krvnih žila. Istraživanja dokazuju, da osobe sa metaboličkim sindromom imaju daleko veći rizik nastanka srčano-žilnih bolesti, što neliječeno dovodi do najteže posljedice – smrti.

Kako procijeniti vlastiti rizik?

Najbolji način izračunavanja vlastitog rizika od nastanka metaboličkog sindroma predstavlja Indeks Tjelesne Mase (Body Mass Index), kojim efikasno identificiramo probleme prekomjerne tjelesne težine među populacijom. Indeks računamo na način, da tjelesnu težinu u kilogramima podijelimo na kvadratom tjelesne visine u metrima :
Primjer : Osoba visoka 180 centimetara (1,8m), tjelesna težina 80 kilograma

ITM = 80/1,8² = ~ 25

Indeks tjelesne mase preko 25 je pokazatelj prekomjerne tjelesne težine!

Opseg struka muškaraca ne bi smio biti veći od 102 cm, dok kod žena ne bi smio biti veći od 88 centimetara.

Preventiva metaboličkog sindroma

Tjelesna aktivnost je vjerojatno ključna u preventivi ovog poremećaja. Redovita tjelesna aktivnost (najmanje pola sata dnevno) smanjuje rizik nastanka mnogih bolesti, pa tako i metaboličkog sindroma. Početnicima savjetujemo pola sata hoda dnevno(po mogućnosti u prirodi), postepeno povećavanje aktivnosti na dnevnoj bazi, te u kasnijoj fazi plivanje i/ili trčanje. Cilj tjelesne aktivnosti mora biti normalizacija tjelesne težine, odnosno smanjenje Indeksa tjelesne mase ispod 25. U tome će svakako pomoći uključenje zdrave prehrane u životni stil, naročito voća, povrća i ribe. Činjenica je, da promjena životnih navika znači rušenje dosadašnjeg ustaljenog načina života, no, zar nije zdravlje najvažnije? Ljudi (pre)često olako izjavljujemo da nam je zdravlje najvažnije, da je redukcija naše tjelesne težine potrebna, no uvijek pokušavamo pronaći neki lakši način postizanja tog cilja, često pomoću raznih preparata za mršavljenje koji se svakodnevno reklamiraju u našoj okolici. No naš cilj mora biti zdravlje! Svaki čovjek mora znati, da ne postoji tableta koja će to ostvariti. Zdravo smanjenje tjelesne mase, koje je preduvjet za održanje iste, ne može biti postignuto bez promjene životnih navika i mišljenja. Svakako da je za takav preokret potrebna velika motivacija, a najveća je motivacija – život!
Dodali bismo i činjenicu, da tjelesna aktivnost ima pozitivan učinak na raspoloženje, te je tako ključ za mentalno i tjelesno zdravlje.

Srodni sadržaj